Minimalizam: 3, 2, 1... čisti! (II. dio)

2020-04-06

Minimalizam nas potiče na propitkivanje jesu li nam sve materijalne stvari koje posjedujemo u svom domu doista nužne za funkcionalan i ugodan život. Kućne potrepštine, dekorativni predmeti (sa i bez sentimentalne vrijednosti), komadi namještaja, medijski uređaji (broj TV prijemnika se gotovo izjednačio s brojem ukućana), odjeća i obuća (prema nekim statistikama, 80% vremena nosimo svega 20% svoje garderobe), dječje igračke... ispunjavaju naš životni prostor, a gdje su još pretrpana spremišta, podrumi, tavani, garaže...

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

3, 2, 1... čisti!

Na prvi pogled će nam se sigurno činiti da nam je sve što imamo i potrebno ili će to biti nekad u budućnosti, ali primjenom određenih taktika možda se pokaže upravo suprotno.

  • Bacite jednu stvar svaki dan - kroz godinu dana to će značiti 365 stvari manje u vašem domu. Postupno povećavajte taj broj na dva, tri, četiri i već ste na putu ozbiljnog raščišćavanja svog životnog prostora;
  • Uvedite 5-minutno dnevno čišćenje - ukoliko vam se čini teškim ili demotivirajućim izdvojiti značajno vrijeme za raščišćavanje doma počnite sa 5 minuta dnevno koje ćete posvetiti detektiranju i uklanjanju stvari kojih se možete riješiti;
  • Donirajte ili reciklirajte odjeću - idealno vrijeme za čišćenje ormara je na prijelazu godišnjih doba kada razvrstavamo "zimsku" i "ljetnu" garderobu. Izdvojite komade koje niste nosili posljednjih godinu dana te ih donirajte ili reciklirajte. Ako niste spremni odmah na konačni rastanak s njima, uklonite ih iz ormara i negdje odložite. Ako ih se ne sjetite i ne posegnete ponovno za njima u razdoblju od par mjeseci, znate što vam je činiti.
Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

Ukoliko ste spremni za opsežnije aktivnosti raščišćavanja svog doma možete započeti sa sljedećim aktivnostima:

  • Izradite "listu za odstrel" - pokušajte sagledati svoj životni prostor kao da ste u njemu po prvi put i popišite stvari koje možete ukloniti: kuhinjske uređaje i potrepštine; posuđe; knjige, udžbenike i novine; kozmetiku i pribor za kosu; kupaonske potrepštine; fotografije i opremu za fotografiranje; dekorativne predmete (svijećnjaci, figurice, vaze, zidni ukrasi); medijske i računalne uređaje i komponente; CD-ove i DVD-ove; stare mobilne uređaje i punjače; odjeću i obuću (ne izostavite i šešire, kape, remene, kravate..); kućni tekstil (posteljina, popluni, deke, prekrivači, jastuci, stolnjaci, krpe, ručnici); torbe; nakit; igračke i školski pribor, alat, vrtne potrepštine, sportsku opremu, itd.;
  • Razvrstajte po principu "Baciti - proslijediti - premjestiti - zadržati" - obiđite sve prostorije u svom domu te u četiri kutije, vreće ili neku drugu prikladnu ambalažu razvrstajte sve na što naiđete tako što ćete odlučiti što možete baciti u otpad ili reciklirati; proslijediti nekome drugome prodajom ili doniranjem ili premjestiti negdje izvan svog primarnog životnog prostora (u spremu, garažu ili kuću za odmor no imati na umu da ni ti prostori ne trebaju biti dugoročno pretrpana odlagališta stvari, pogotovo onih koje (više) ne koristimo). Četvrtu kategoriju stvari će predstavljati one koje smo odlučili zadržati. U primjeni ove metode raščišćavanja doma je iznimno važno ne preskočiti niti jednu stvar na koju naiđemo - sve treba biti raspoređeno u jednu od ponuđene četiri kategorije. Ovaj proces može potrajati dosta dugo no pružit će nam potpuni uvid u sve što posjedujemo i čime smo svakodnevno okruženi kao i prisiliti nas da odlučimo što ćemo napraviti sa svakom stvari na koju naiđemo.

Dobar uvod u minimalizam može biti i metoda KonMari koju je razvila Japanka Marie Kondo, savjetnica za organizaciju i pospremanje doma, ujedno i autorica četiri knjige (prva s kojom se proslavila je The Life-Changing Magic of Tidying Up, 2011.) te voditeljica TV emisija na tu temu (Tidying Up With Marie Kondo, od 2019. na Netflixu). Časopis Time ju je 2015. godine uvrstio na svoju listu sto najutjecajnijih ljudi na svijetu. 

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

Zahvalnost doprinosi obilju

Raščišćavanje i reorganizacija doma je početni korak prema minimalizmu, a ono što slijedi je usvajanje novih kupovnih navika kako bi ga se dugoročno održalo kao stil života. S obzirom da na našu potrošnju ne utječe isključivo kriterij nužnosti potrebno je preispitati i osvijestiti zašto, kako i na što točno trošimo svoj novac. Sljedeće metode i načela mogu biti od koristi:

  • Osvijestite što vas najviše potiče na kupovinu - jeste li najskloniji potrošnji kad obilazite trgovačke centre, pretražujete online trgovine ili pregledavate društvene mreže? Kako na vas utječu oglasi u medijima, na društvenim mrežama i internetskim stranicama koje posjećujete? Kupujete li na preporuku obitelji, prijatelja ili kolega? Utvrdite koji obrazac je najopasniji za vaš kućni budžet. Izbjegavanje navedenih izvora oglašavanja kao i odjavljivanje s newslettera koji nude različite proizvode i usluge te obavještavaju o aktualnim akcijama može biti dobar početak u odvikavanju od impulzivnog shoppinga;
  • Odgodite i pratite kupovine veće vrijednosti - uvedite pravilo da ćete, primjerice, barem tjedan dana podrobno razmisliti o kupnji nečega što je skuplje, a kriterij "skupoće" prethodno sami postavite (npr. sve u vrijednosti iznad 500 kn). Također, ukoliko se ipak odlučite za navedenu kupovinu, vodite evidenciju o tome kako biste kroz duži vremenski period mogli utvrditi na što ste trošili veće iznose novca. Također bi bilo poželjno, s vremenskim odmakom (npr. nakon šest mjeseci) realizirane kupovine vrednovati i klasificirati u tri kategorije: opravdane, nepotrebne i dvojbene. To će vam dati dobre smjernice za buduće slične kupovine.
  • Ne kopirajte druge - minimalisti se ne osvrću na to što drugi ljudi posjeduju i kupuju. Ne "natječu" se i ne uspoređuju s drugima. Oni strogo vode računa o tome što je njima stvarno potrebno i što je u skladu s njihovim vrijednostima i životnim prioritetima. Možda vaši susjedi često kupuju novi automobil, a vi volite putovati što znači da ćete svoj budžet rasporediti tako da si osigurate jednom godišnje putovanje po želji, ali ćete godinama voziti isti automobil. I da, neće vam biti važno što o tome misle vaši susjedi.
  • Ne kupujte kad ste "gladni" - istraživanja kupovnih navika su otkrila da kad gladni odlazimo u nabavku postoji veća vjerojatnost da će se u našoj košarici naći puno više artikala mimo popisa s kojim smo krenuli u trgovinu. Međutim, to stanje "gladi" može simbolizirati i sve ostale situacije kada kupujemo da bismo se oslobodili neugodnih emocija, stanja i raspoloženja (npr. tuge, nezadovoljstva, manjka samopouzdanja, usamljenosti, dosade...). Kupovina nerijetko predstavlja kompenzaciju za nešto drugo što nam nedostaje u životu.
  • Budite zahvalni za ono što imate - svakodnevno prakticiranje vježbe zahvalnosti pozitivno utječe na osjećaj zadovoljstva životom, a time posredno djeluje na smanjenje poriva za kupovinom. Svejedno je hoćete li popisati ili usmeno pobrojati na čemu ste sve zahvalni u životu, važno je da to redovito radite kako vam ne bi izmaknulo iz fokusa. Usmjeravanjem na sve što je trenutno dobro u našem životu, povećava se naš subjektivni osjećaj blagostanja, a time i proporcionalno smanjuje osjećaj da nam nešto nedostaje ili da nečega imamo premalo.

O minimalizmu kao stilu života saznajte više ovdje i ovdje

Izvorno objavljeno: budidobro.com (06.04.2020.)