Minimalizam kao stil života (I. dio)

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

U društvu koje broji novac, kilograme, kalorije i korake,

budi buntovnik i umjesto toga broji svoje blagoslove.

Lisa Heckman

Živimo u vremenu u kojem se poznati olimpijski moto "Brže, više, jače" na neki način prenio iz sporta i u sve ostale sfere života. Kvantiteta se nerijetko izjednačava s kvalitetom u posjedovanju materijalnih dobara i novca, prehrambenim navikama, međuljudskim odnosima, radu pa čak i slobodnom vremenu. Podražaja svake vrste nikad dosta u društvu koje primarno obilježava konzumerizam. Industrija oglašavanja počiva na isticanju postojećih, ali i stvaranju novih potreba odnosno želja kod potencijalnih kupaca kako bi se proizvodi i usluge koje nude što više prodavale i koristile. Davno su poruke kojima nas se privlači na kupnju nadišle utemeljenost u našim stvarnim potrebama i zakoračile u prostor gdje se umjetnim pobuđivanjem određenih emocija ili raspoloženja razvija poticaj za kupnju. Konzumerizam i jest paradigma po kojoj naša sreća ovisi o posjedovanju materijalnih dobara i stalnoj mogućnosti kupnje novih proizvoda i usluga. Postavljen kao imperativ, ovakav životni stil pogoduje gospodarstvu i ekonomskim pokazateljima rasta jer osigurava kontinuirani obrtaj proizvoda, usluga i novca no ima i svoju tamnu stranu, a ona se, između ostalog, odražava u prekomjernoj eksploataciji prirodnih resursa, zagađenju okoliša i gomilanju otpada (prema podacima Eurostata stanovnik EU prosječno godišnje stvori 1.8 tona otpada, a u Hrvatskoj se radi o količini od 0.8 tona). S druge strane, tu je i jednako značajna psihološka dimenzija konzumerizma koja se očituje u prikrivenoj pretpostavci koju nam nameće, a ona je da nam sreća dolazi izvana odnosno da je osjećamo samo kroz posjedovanje ovoga ili onoga. Što će nas to točno usrećiti ovisi o našim osobnim sklonostima i interesima no svakako je nešto što si moramo priskrbiti izvana, svakodnevno nam šapuće konzumerizam. Poznata izreka francuskoga filozofa Descartesa Mislim, dakle postojim danas bi mogla glasiti. Posjedujem, dakle postojim.

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

Za sreću je potrebna zahvalnost

Minimalizam kao životni stil promovira načelo "Manje je više". Na prvi pogled se može činiti da minimalisti odbacuju materijalna dobra i da imaju za cilj živjeti asketski, no on sadrži i svoju neopipljivu dimenziju koja se odnosi na to kako raspolažemo svojim vremenom i energijom te kako se ophodimo u interakcijama s drugima. Ukratko, minimalizam u fokus stavlja preispitivanje životnih prioriteta. Čega smo se voljni odreći (što nam nije nužno niti željeno) kako bi si priskrbili više onoga što nam je stvarno bitno. Priklanjajući se ovom načinu življenja ne mijenjamo samo izgled svog doma i samih sebe već i svoj dnevni raspored odnosno aktivnosti kojima se bavimo. Nadalje, postupno modificiramo kvalitetu i kvantitetu naših socijalnih interakcija. I konačno, ono što je najkorjenitija promjena koja nastupa jest ona u našim uvjerenja i stavovima o potrošnji, sreći i prioritetima u životu općenito. Minimalizam kao životna filozofija naglašava važnost osvještavanja svega onoga što već imamo u životu i osjećaja zahvalnosti zbog toga. Tako nas minimalizam podsjeća na sve ono što imamo, a konzumerizam na sve ono što nemamo. Još davno je grčki filozof Sokrat mudro zaključio da tajna sreće nije u težnji za više već u umijeću da se uživa s manje. Ovdje nije riječ o skromnosti, neambicioznosti ili "zadovoljavanju s malo" već o vrlo jasnom spoznavanju sebe, svojih istinskih potreba i želja u svim segmentima života. Radi se o uklanjanju "suvišnih" aktivnosti, ljudi i stvari iz svog života kako bismo oslobodili svoje vrijeme za aktivnosti, ljude i stvari koje nas istinski zanimaju i vesele.

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Sve počinje s namjerom

S obzirom na očitu ideološku suprotstavljenost minimalizma dominantnom konzumerizmu važna je čvrsta namjera kako bismo ga integrirali u svoj svakodnevni život. Temeljni korak u tom procesu je upravo oslobađanje od uvjerenja da nas posjedovanje i gomilanje materijalnih dobara čini sretnima. I ne samo dobara, slobodno tome dodajmo površne socijalne interakcije, virtualne prijatelje i lajkove na društvenim mrežama te radoholičarstvo, ovisnosti i namjerno pretrpan dnevni raspored kao nesvjesnu kompenzaciju za "ono nešto" što nam nedostaje da bismo se osjećali sretnima i ispunjenima. U žurbi i rastrgani između brojnih (samo)nametnutih obaveza nemamo kada zastati i osluhnuti što je to "ono nešto" što bi nas usrećilo i ispunilo i tako ostajemo u začaranom krugu. Ono što bi trebali biti naši stvarni prioriteti i smisao života ostaje neprimijećeno. Minimalizam nas vraća osnovama - bivanju i uživanju u sadašnjem trenutku, prirodi, posvećenosti obitelji, životu u funkcionalnom domu, bavljenju poslom koji nas ispunjava... dugoročno održivom životu na tjelesnoj, emocionalnoj, mentalnoj, duhovnoj, financijskoj i ekološkoj razini.

Izvorno objavljeno: budidobro.com (28.03.2020.)

https://budidobro.com/minimalizam-kao-zivotni-stil/