Usvojite "sretne" navike

Sreća nije slučajna, a niti je nešto što trebate željeti.

Sreća je nešto što sami stvarate.

Jim Rohn, američki poduzetnik, pisac i motivacijski govornik

U psihologiji se stanje sreće često opisuje kao ono u kojem doživljavamo emocije radosti, ponosa, svrhovitosti, zahvalnosti, znatiželje, itd. Važno je naglasiti da ono ne isključuje pojavu emocija poput tuge, anksioznosti ili ljutnje. U kontekstu vremena, ljudi koji se smatraju sretnima znatno češće doživljavaju tzv. pozitivne nego negativne emocije. Brojna istraživanja bavila su se ponašanjem i životnim stilom ljudi koji se smatraju sretnima te uočavanjem razlika između njih i onih koji će za sebe reći da su nesretni. Prikupljene spoznaje jasno ukazuju na to da sretniji pojedinci imaju drukčije stavove i iskazuju drukčija ponašanja od onih koji se procjenjuju manje sretnima. Te razlike su prisutne na svim razinama i u svim segmentima života. Kako u temeljnom pristupu životu tako i u svakodnevici. Kako u odnosu prema sebi tako i u odnosima s drugima.

Smisao donosi sreću

Kako se odnosimo prema svom životu u cjelini održava se i na razinu sreće i zadovoljstva koju osjećamo.

• Jedna od ključnih pretpostavki za sreću jest voditi smislen i svrhovit život. Imati jasnu sliku što želite raditi u životu, što općenito želite od svog života uvelike pridonosi vašem zadovoljstvu. Izjava poznatog slikara Pabla Picassa da je smisao života pronaći svoj dar, a svrha podijeliti ga sa svijetom potvrđuje ovu znanstvenu spoznaju.
• Također je važno težiti ostvarenju u različitim sferama života odnosno, slikovito rečeno, ne igrati samo na jednu kartu. Kombinacija više različitih ciljeva povećava vjerojatnost sreće i ispunjenosti, no uz pretpostavku da su ciljevi međusobno usklađeni. Drugim riječima, dobro je imati određene profesionalne ambicije, ostvariti se i kroz partnerstvo i/ili roditeljstvo, baviti se sportom ili imati neki zanimljiv hobi. Ono što može biti zapreka na putu do sreće jest težiti savršenstvu u svemu i to je zamka koju treba izbjeći pronalaženjem ravnoteže u postignućima na različitim područjima.
• Konkretiziranje ciljeva primjenom SMART načela (S - specific/konkretan, M - measurable/mjerljiv, A - attainable/dostižan, R - realistic/ostvariv, T - time bound/vremenski određen) znatno olakšava praćenje njihovog ostvarenja, kao i usitnjavanje složenijih ciljeva na jednostavnije aktivnosti. Uspješno svladavanje manjih koraka povećava motivaciju da ustrajemo do konačnog željenog ishoda.
• Ciljevi čije ostvarenje zahtijeva od pojedinca da pogazi svoja uvjerenja i moralna načela rezultirat će nezadovoljstvom unatoč postignuću. Etičnost i sreća idu zajedno.
• Prihvaćanje promjena kao neizbježnog dijela života i prilagođavanje okolnostima kako nam dolaze, omogućava usmjeravanje energije i pažnje na rješenja i konstruktivno djelovanje, a ne na otpor. Veće zadovoljstvo životom osjećaju ljudi koji prihvaćaju promjene i otvoreni su za nove mogućnosti koje s njima dolaze, vjerujući da će im donijeti nešto dobro.

Svaki dan je važan

Istraživanja potkrepljuju stav da se sreća gradi iz dana u dan jer su i svakodnevne rutine i navike, između ostaloga, ono što razlikuje sretne od nesretnih pojedinaca.

• Spoznali ste svoju životnu svrhu, u čemu ste dobri, što vas veseli, ali vaša svakodnevica to ni na koji način ne odražava. Sretni ljudi svaki dan naprave nešto u željenom smjeru. Redovito radite sitne pomake i pratite vlastiti napredak.
• Ljudi koji vježbaju ili se bave sportom osjećaju se zdravije, samopouzdanije i više uživaju u životu. Ako niste sportski tip dovoljne su redovite šetnje za veći osjećaj zadovoljstva.
• Umjerenost u izloženosti medijskim sadržajima i društvenim mrežama pozitivno utječe na osjećaj sreće. Pretjerano gledanje televizije utrostručuje našu glad za posjedovanjem, a istodobno smanjuje osobno zadovoljstvo za 5 posto za svaki sat gledanja dnevno (Wu, 1998.). Mediji utječu na naš pogled na svijet selektivnim odabirom sadržaja koje nam prezentiraju. Nerijetko potiču stvaranje nerealnih očekivanja što može značajno smanjiti naše zadovoljstvo vlastitim životom. Stoga je važno pažljivo birati sadržaje koje ćemo pratiti kao i imati kritički odmak prema onome čemu smo izloženi.
• Tijelu i umu je potreban odmor. Kvaliteta i količina spavanja utječe na naš osjećaj zadovoljstva životom. Preporučenih osam sati sna poželjno je osigurati kroz rituale poput izbjegavanja aktivnosti na društvenim mrežama ili surfanja internetom netom prije odlaska na počinak i umirivanja misli. Bujica misli prije spavanja povezana je s poteškoćama spavanja i lošijom kvalitetom sna te se preporučuje razmišljati samo o jednoj stvari ili potpuno isprazniti glavu od misli.
• Sretni ljudi čitaju i slušaju glazbu. Nebitno je čitamo li s ciljem stjecanja novih znanja, iz zabave ili je nešto treće u pitanju, čitanje je vježba za mozak. Održava naše pamćenje u formi i potiče maštu. Slušanje glazbe koju volimo pozitivno utječe na naše raspoloženje.

Spoznati sebe

Da bi došli do svoje životne svrhe, definirali ciljeve i postigli željene rezultate potrebno je upoznati sebe, osluhnuti svoj unutarnji glas, prepoznati emocije koje osjećamo u određenom trenutku u određenoj situaciji i koju poruku nam prenose. Taj proces nikada ne prestaje jer se životne okolnosti mijenjaju, a s njima i naša iskustva te mi sami.

• Razmišljajte o svojim emocijama i što ih uzrokuje odnosno na što vam ukazuju. Pogotovo ako se radi o tuzi ili ljutnji, lakše se nosimo s takvom vrstom emocija kad im znamo uzroke.
• Usredotočite se na ono do čega vam je stvarno stalo. Birajte ciljeve koji su u skladu s vašim uvjerenjima i slikom o sebi. Bit ćete spremni više se potruditi, lakše ćete ih ostvariti. Ne dopustite drugima da vam nameću ciljeve. Otkrijte u čemu ste dobri i bavite se time. To će pojačati vaš osjećaj kompetentnosti, a time i općeg zadovoljstva životom.
• Sretniji su ljudi koji imaju osjećaj kontrole nad svojim životom i koji preuzimaju odgovornost za svoje odluke i trenutnu poziciju u životu iako se može činiti da je lakše za svoje poteškoće ili neuspjehe okriviti nekoga ili nešto drugo.
• Vjerujte u svoje sposobnosti i da možete svojim trudom i djelovanjem postići željeno. Nemojte se poistovjećivati sa svojim neuspjesima i pogreškama već iz njih učite i izvucite pouku za budućnost. O uspjehu i neuspjehu razmišljajte u terminima uloženog truda, upornosti, potrebnih znanja i vještina odnosno, svega onoga na što možete utjecati.
• Nema objektivnog pokazatelja uspješnosti ili sreće. Uspoređujte se samo sa sobom i pratite svoj napredak. U trenucima kad nam se čini da nam ništa ne ide od ruke dobro je osvrnuti se na svoj život u posljednjih npr. pet godina i prisjetiti se što smo sve novog naučili, svladali, doživjeli i preživjeli. Ne možemo kontrolirati što će nam se u životu događati, no način tumačenja tih iskustava i nošenja s njima određuje koliko ćemo biti sretni svojim životom.

U harmoniji s drugima

Važan aspekt našeg života su i odnosi koje uspostavljamo s drugima odnosno kvaliteta i širina socijalne mreže. Posebno su nam bitne obiteljske veze i prijateljstva, a upravo ti odnosi mogu biti značajan izvor (ne)zadovoljstva.

• Povezivanje s drugima važan je izvor pozitivnih emocija. Dijelite svoje misli, osjećaje i očekivanja s bliskim osobama jer to donosi osjećaj podrške i kad se stvari ne odvijaju u željenom smjeru. Finch i sur. (1997.) su utvrdili da pojedinci koji su otvoreni prema drugima imaju za 24 posto veći osjećaj životnog zadovoljstva od onih koji svoja unutarnja stanja zadržavaju za sebe.
• Pokažite dragim ljudima da vam je stalo do njih. Ophodite se s njima s poštovanjem i budite im potpora.
• Razvijajte zajedničke interese s članovima obitelji i prijateljima jer će to povećati kvalitetu zajednički provedenog vremena. Time se učvršćuju veze i povećava zadovoljstvo.
• Prihvatite i volite svoje bližnje kakvi jesu. Kritikom, ma kako oštra pa i istinita bila, nikoga ne možete promijeniti. To ne znači da ne trebate iznijeti svoje mišljenje no budite dobronamjerni i konstruktivni u njegovom iznošenju. Iskazujte ljubav i poštovanje, a ne agresiju jer ona može i do 70% umanjiti zadovoljstvo odnosom s drugom osobom.
• Držite obitelj na okupu. Ma koliko fizički bili udaljeni, održavajte kontakte i razmjenjujte novosti. Njegujte pozitivan stav prema bliskim osobama, ali i općenito prema drugima. Ako ne zbog njih onda zbog samih sebe jer time značajno povećavamo vjerojatnost da ćemo se osjećati dobro.

Osjećaje sreće i zadovoljstva često povezujemo s nekim značajnim stvarima u životu, a istina jest da oni proizlaze iz naizgled usputnih stvari, trenutaka, gesti... Više sitnih pomaka u različitim sferama života donosi vidljivu razliku u općoj kvaliteti našeg života. Stoga, za početak, izaberite male korake koje ste spremni napraviti u potrazi za (većom) srećom i krenite u željenom smjeru!

Izvorno objavljeno: budidobro.com (26.07.2019.)

https://budidobro.com/moc-navike-kako-biti-sretan-sam-sa-sobom/