Knjiga: Unutarnje inženjerstvo
Jaggi Vasudev, poznatiji kao Sadhguru, indijski je jogi, duhovni učitelj, mistik te aktivist i humanitarac, koji osim u području osobnog razvoja, djeluje u područjima ekonomije, obrazovanja i ekologije. Nedugo nakon prekida ljubavne veze, u dobi od 25 godina, popeo se na brijeg Chamundi u blizini grada Mysorea u kojem se rodio i dotada živio te sjeo na svoju "stijenu za promišljanje". U jednom trenutku ušao je u stanje koje opisuje kao... odjednom više nisam znao što sam ja, a što nisam. Moje su oči i dalje bile otvorene. Ali zrak koji sam disao, kamen na kojem sam sjedio, sama atmosfera oko mene, sve je postalo ja. Ja sam bio sve. Bio sam svjestan, ali izgubio sam sva osjetila... Ono što sam doživljavao kao "ja" bilo je doslovce svugdje. To nesvakidašnje iskustvo donijelo je potpuni preokret u njegovu životu te je iz poduzetništva i poslovnog svijeta krenuo u smjeru bavljenja jogom i osobnog razvoja. Osnivač je Isha instituta koji nudi programe joge i edukacije iz jogijske filozofije te ima centre po cijelome svijetu od Indije i Kine do Velike Britanije, SAD-a i Kanade. U svojstvu motivacijskog govornika Sadhguru je gostovao u tvrtkama poput Microsofta i Googlea kao i na najpoznatijim svjetskim sveučilištima poput Oxforda i Harvarda te na Ekonomskom forumu Ujedinjenih naroda.
Nikad nisam ništa tražio u životu. Ja samo promatram. Upravo to sada želim podučiti ljude; ako zaista želite spoznati duhovnost, nemojte ništa tražiti. Ljudi misle da duhovnost znači potragu za Bogom ili istinom ili konačnom spoznajom. Problem je da ste već definirali što tražite. Nije bitan predmet vaše potrage, nego sposobnost da promatrate. Sposobnost promatranja bez motiva je ono što danas nedostaje u svijetu. Svi smo mi psihološka bića i jedva čekamo da svemu pripišemo značenje. Traganje ne znači potragu za nečim specifičnim. Ono znači širenje vlastite percepcije, samo vaše sposobnosti da vidite.
...
Uvijek mi se činilo čudnim da svijet ne razumije golem značaj stanja "ne znam". Oni koji to stanje unište uvjerenjima i pretpostavkama, u potpunosti propuštaju veliku mogućnost - mogućnost spoznaje. Zaboravljaju da "ne znam" predstavlja vrata - jedina vrata - do traganja i spoznaje.
U knjizi "Unutarnje inženjerstvo" Sadhguru jednostavnim rječnikom približava čitatelju iskustvo prakticiranja joge i dobrobiti koje iz njega mogu proizaći za naše bivanje na tjelesnoj, umnoj i energetskoj razini. Produbljuje i proširuje uvriježenu sliku joge kao "niza tjelesnih vježbi i tehnika disanja" nazivajući je znanošću i to ne bilo kakvom već znanošću bivanja u savršenom poravnanju, u apsolutnoj harmoniji, u potpunoj usklađenosti sa svemirom. Povezuje različite aspekte življenja od prehrane do ostalih navika koje svakodnevno ponavljamo u nerazdvojnu cjelinu te nudi provjerene duhovne prakse tzv. sadhane kojima je moguće postići samoostvarenje. Naglašava kako svaki čovjek, bez obzira kako se ponašao i koji životni stil odabrao teži ugodi i izbjegavanju neugode. Također, ističe ljudsku sklonost da budemo usmjereni na vanjske podražaje i okolnosti te ih svim raspoloživim sredstvima kontroliramo i prilagođavamo sebi kako bismo se dobro osjećali iznutra. Upravo ta "ovisnost" naših unutarnjih stanja i osjećaja o vanjskim uvjetima drži nas u stalnoj neizvjesnosti jer kad su okolnosti dobre strepimo kad će postati nepovoljne, a ako jesu takve onda opet ne znamo dokad će trajati što nas također čini napetima i zabrinutima.
Dakle, dokle god je vaš unutarnji život rob vanjskim situacijama, živjet ćete u neizvjesnosti. Nema vam druge. Kako onda da izađete iz tog kruga? Izaći možete samo pomoću jednostavne promjene smjera. Morate uvidjeti da je izvor i osnova vašeg iskustva unutar vas. Ljudska iskustva mogu stimulirati ili katalizirati vanjske situacije, ali pravi je izvor unutra. Bol ili užitak, radost ili nesreća, agonija ili ekstaza, sve se to događa unutar vas. Ljudska je ludost što uvijek pokušavamo izvući radost iz vanjskog svijeta. Okolinu možete koristiti kao poticaj ili okidač, ali sve istinsko uvijek dolazi iznutra.
Primjena jogijskih tehnika, prema Sadguruu, omogućuje dovođenje tijela i uma u optimalno stanje, a prije svega nas osvješćuje da se ne poistovjećujemo s njima jer postoji nešto u svakom ljudskom biću što se opire ograničenjima, nešto što žudi postati bezgraničnim. Ljudska je narav takva da uvijek čeznemo postati više od onoga što trenutačno jesmo. Koliko god postigli, i dalje želimo više. Ako to pomnije promotrimo, shvatit ćemo da ne žudimo imati više; mi žudimo imati sve. Svi mi pokušavamo postati beskonačni. Jedini je problem što to pokušavamo malim koracima.
Osloboditi se tjelesnih i umnih ograničenja moguće je podizanjem vlastite svijesti te prihvaćanjem neopipljive razine našeg postojanja - one energetske jer naša cjelokupna egzistencija pa tako i tijelo i um su ništa drugo doli različite manifestacije jedne te iste svevremenske i neograničene energije života čime autor i objašnjava tu ljudsku potrebu za širenjem i dokidanjem svojih postojećih granica. I tijelo i um imaju važne uloge u našem uspješnom opstanku i ugodnom življenju, no trebaju nam biti "dobri sluge", a ne "loši gospodari". Upravo u tome nam može pomoći primjena jogijske filozofije i tehnika, poručuje Sadhguru.
Većina ljudi misli da su spokoj i radost ciljevi duhovnog života. To je pogrešno. Spokoj i radost osnovni su preduvjeti životnog blagostanja. Ako želite večeras uživati u svojoj večeri, morate biti spokojni i radosni. Ako želite uživati u svojoj obitelji, svome radu, svijetu u kojem živite, morate biti spokojni i sretni. Mir i radost nisu ciljevi koje postignete na kraju života. One su osnove života. Ako mir smatrate krajnjim ciljem, moći ćete samo "počivati u miru"!
Izvorno objavljeno: budidobro.com (23.01.2020.)
https://budidobro.com/dobra-knjiga-sadhguru-unutarnje-inzenjerstvo/