Anna Burns: Mljekar

2022-07-01

Anna Burns rodila se u Belfastu, a potom i odrastala u Sjevernoj Irskoj u vrijeme društveno-političkih nemira 70-tih godina prošlog stoljeća. To je iskustvo iskoristila za kreiranje konteksta u koji smješta likove i radnju svog romana "Mljekar" (Naklada Ljevak, 2020.). Pišući ga u maniri romana toka svijesti portretira tri kompleksne teme. Prva od njih je seksualno uznemiravanje kojem je osamnaestogodišnja djevojka, ujedno i glavna junakinja romana, izložena od strane četrdesetjednogodišnjeg oženjenog političkog disidenta i ona predstavlja okosnicu priče na koju se nadovezuju preostale dvije: položaj žena u društvu te život u okruženju opterećenom terorističkim djelovanjem i stalnim kriznim situacijama.

Foto: Naklada Ljevak
Foto: Naklada Ljevak

Što se tiče posljednjih dviju prigoda kad smo se sreli, to jest, njegova orkestriranja našeg susreta, i tada je uglavnom postavljao pitanja, premda se nije doimao da želi ikakav odgovor. To je bilo zato što mu pitanja nisu bila prava pitanja. Ne iskreno traženje informacija ili potvrde njegovih pretpostavki. Bile su to tvrdnje, pritisak retoričkim komentarima, aluzije, upozorenja, kako bi mi dao do znanja da je već upućen, s onim dodacima "nisi li?", "jesi li?", "je li tako?", "zar ne?", dometnutima na kraju radi privida raspitivanja.

...

I ovaj put, kao u parkovima i na jezerima, gledao je ukoso, a ne izravno u mene; više je zurio iza mene. Zatim je bilo još jedno pitanje, ovaj put o možebitnom dečku, nekome koga sve do tog trena nije spominjao. Učinio je to u stilu da bi bilo vrijeme, da je vrijeme, nije li, da malo porazgovaramo o tom takozvanom, svojevrsnom dečku? Rekao je: "Onaj tip s kojim se ponekad viđaš, mladi tip", i rekao je "mladi tip" kao da je možebitni dečko premlad, kao da nije dvije godine stariji od mene.

Autorica iznimno vjerodostojno prikazuje društvo u kojem su zbog društveno-političkih previranja i podjela na "njih" i nas" dominantno stanje straha i paranoje. To za sobom povlači polarizaciju stavova i smanjenu toleranciju za bilo koga ili što je imalo drukčije od onoga što se smatra primjerenim po mišljenju većine ili jedne društvene skupine u odnosu na drugu. Tako je i prije ulaska seksualnog predatora u njen život, bezimena osamnaestogodišnjakinja smatrana čudnom jer je imala običaj čitati knjige hodajući gradom što je bio njen pokušaj bijega od neugodne stvarnosti. Povrh spomenute tri teme koje autorica vješto isprepliće razvijajući fabulu romana izranja još jedna koja im je svima zajednička, a to su međuljudski odnosi ispunjeni nepovjerenjem, očekivanjima, pritiscima za konformiranjem i potreba da se kontroliraju tuđi životni izbori. Posebno je zanimljiva dinamika koja iz osobne tuge i nezadovoljstva vlastitim životom stvara poriv da i drugima nametnemo okolnosti, odnosno natjeramo ih da donose odluke s kojima će se stopiti s većinom iako će ih najvjerojatnije također učiniti nesretnima, poput njih samih.

Što se tiče tračera i njihove reakcije na moju reakciju, znala sam da ih smućujem, kao što sam ih i kanila smućivati, iako nisam kanila smućivati i sebe. No pročulo se da ih nije briga za smućivanje i tužili su se da je moje držanje nedolično, da je otporno na uobičajen tretman, da je protivno općem dobru, da sam gotovo neumjereno tupa, gotovo beživotna, gotovo sterilna, gotovo nerazumna, a nije i nikad ne bi moglo biti, govorili su, normalno da neka osoba na ovoj zemlji neprestano bude takva.

...

Isprva su govorili da nisu sigurni razmećem li se neljubaznom marijaantoanetnošću time što sam uobražena, misleći da sam iznad njih. Zatim su zaključili da ne, valjda je to neka ekscentričnost u skladu s mojim karakterom, koja najvjerojatnije potječe od sveg onog čitanja prastarih knjiga dok hodam okolo.

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

Obitelj i rodbina, susjedi, prijatelji i poznanici, a potom i svi oni neznanci koje nazivamo našom širom društvenom zajednicom su neformalni "prijeki sud" koji, skrivajući se iza navodnih dobrih namjera, postaju progonitelji svakog pojedinca ne bi li ga pod svaku cijenu uklopili u svoja očekivanja i ograničili u pokušaju bilo kakve individualnosti. Unutarnji monolog koji sama sa sobom vodi glavna junakinja vrlo zorno predočava koliko je izazovno opstati u takvom okruženju i koliki pritisak zajednica može stvarati pojedincu do mjere da sve svoje snage mora usmjeriti na to da mu se othrva. Smisao svakodnevnog života se svodi na uspješno izbjegavanje tuđih otrovnih komentara i opovrgavanje neutemeljenih glasina o sebi.

Grupi-djevojkama tih pripadnika paravojske, međutim - a to su bile stanovite cure i žene nesposobne umom i emocijama pojmiti bilo kakav pojam moralnog konflikta - muškarci koji su se ubrajali u osporavatelje ne samo da su signalizirali da su divni primjeri besprijekorne čvrstine, seksepilnosti i muževnosti, nego su stupanjem u vezu s njima te ženske mogle ići za vlastitim društvenim i karijerističkim ciljevima. Eto zašto se ta ženska populacija uvijek mogla naći u blizini osporavatelja: obilazeći osporavateljska boravišta, krećući se u osporavateljskim krugovima, ulazeći u osporavateljske jazbine, a ako su ikad viđene kako vise na bilo kojem nepoznatom muškarcu unutar tog područja ili izvan njega, mogli ste se kladiti u obje svoje bake da taj čovjek, predmet pretjeranog obožavanja, ne može biti nitko drugi doli sam osporavatelj države. I grupi-djevojkama nije bilo toliko do toga da ti muškarci budu borci za stvar koliko da budu određeni pojedinci koji imaju znatnu moć i utjecaj na tim područjima.

Društveno-političke napetosti dodatno otežavaju život rezultirajući smrtnim ishodima, uhićenjima i bjegovima članova obitelji, ali i stvaranjem jednog paralelnog sustava vrijednosti i hijerarhije važnosti koji utječu na živote i onih koji u tome aktivno sudjeluju, ali i onih drugih koji se pokušavaju držati neutralnima i "samo živjeti svoj život". Roman "Mljekar" osvojio je tri književne nagrade: Man Booker (2018.), National Book Critics Circle Award (2018.) i International Dublin Literary Award (2020.). Osim njega Anna Burns potpisuje još dva romana "No Bones" i "Little Constructions" te novelu "Mostly Hero".


Izvorno objavljeno: budidobro.com (29.06.2022.)

https://budidobro.com/dobra-knjiga-mljekar/