7 koraka do uspjeha

Uspješni ljudi rade ono što neuspješni nisu voljni raditi.

Nemojte željeti da su stvari lakše, nego da vi budete bolji.

Jim Rohn, američki poduzetnik, autor i motivacijski govornik

Što je uspjeh?

Jednostavno rečeno, proglasimo uspjehom svako ostvarenje željenog cilja ili postizanje nekog željenog ishoda.

Postoje li univerzalna mjerila uspjeha?

Odgovor je da, ako polazimo od toga da nam ih nameće društvo u kojem živimo pa se tako određena postignuća uzimaju kao dokazi uspješnosti kroz čiju prizmu procjenjujemo sami sebe i druge. Uspješnost se često promatra kroz materijalno bogatstvo koje posjedujemo, kroz posao koji obavljamo, status i moć koje uživamo u društvu. Na ovaj način uspjeh promatramo isključivo kroz vanjske parametre.

Odgovor je ne, ako smo stava da svaki pojedinac određuje svoja mjerila.

Uspjehom možemo smatrati ako živimo život tijekom kojeg smo zdravi, spokojni i radosni te ostvarujemo svoje potencijale dajući najbolje od sebe baveći se onim za što smo talentirani i kompetentni, a što nas ispunjava zadovoljstvom. Vrednovanje uspjeha na ovaj način vezujemo uz naš unutarnji doživljaj dobrobiti i blagostanja te ugode bivanja u vlastitoj koži. Brojna istraživanja koja su se bavila utvrđivanjem razlika između ljudi koji se smatraju uspješnima i onih koji se takvima ne doživljavaju otkrila su da uspješni pojedinci posjeduju određena uvjerenja, ponašanja i navike koja ih čine takvima.

1. Otkrijte svoju svrhu

Ljudima treba osjećaj smisla u životu. Iako se novcu i materijalnom bogatstvu danas pridaje velika važnost, znanstvena istraživanja su pokazala da je osam puta veća vjerojatnost da ćete biti zadovoljni svojim životom ukoliko osjećate da on ima smisla nego ako puno zarađujete. Japanci za smisao života koriste riječ ikigai koja je nastala spajanjem riječi iki (živjeti) i gai (razlog). U kontekstu posla to bi bilo ono nešto što volite raditi i za čim osjećate strast, u čemu ste dobri i za što vas je netko voljan platiti. Uza sve to, to je ujedno i nešto čime doprinosite društvu odnosno svijetu u kojem živite. Ukratko vaš jedinstveni spoj strasti, kompetentnosti, vlastite financijske održivosti te vašeg jedinstvenog doprinosa koji svojim utjecajem nadilazi granice samo vašeg života te pozitivno djeluje i na druge u vašoj okolini. Vrijedi se potruditi otkriti svoju svrhu jer tada ste na dobrom putu postati jedan od onih sretnika koji su poslušali savjet kineskog filozofa Konfucija koji poručuje: Izaberi posao koji voliš i nećeš morati raditi ni dana u svom životu. Uz to, imajte na umu da je svrha kao i sve druge stvari u našem životu promjenjiva te osluškujte svoj unutarnji glas kad vam šapuće ili vrišti da posao koji vam je prije nekoliko godina bio ostvarenje profesionalnih snova za vas gubi smislenost, a vi sami motivaciju da se njime bavite. Tada je vrijeme za reviziju vlastite svrhe.

2. Kreirajte viziju i postavite ciljeve

Na temelju onoga što ste prepoznali kao svoju svrhu stvorite viziju - pogled u vašu željenu budućnost. Potom je konkretizirajte u obliku specifičnih ciljeva. Ako je neki cilj dugoročan ili vam se čini nedostižan, dodatno ga razlomite na kratkoročnije i jednostavnije ciljeve. Razmislite koji su vam sve resursi dostupni za njihovo ostvarenje, što vam je još potrebno a nemate. Također, koji su željeni ishodi odnosno kako ćete znati da je neki cilj postignut. Jedan sasvim mali pomak svaki dan i ustrajnost dovest će do ostvarenja cilja koji se na početku činio nedohvatljivim. Usporedbom onih pojedinaca koji lako odustaju od onih koji se ne pokolebaju ni u najtežim okolnostima, otkriveno je da ustrajni provode dva puta više vremena razmišljajući o onome što su već postigli te vjeruju da je zadatak moguće ispuniti kao i da su oni to u stanju. Stoga, kad postane teško, ne razmišljajte samo o preprekama koje su ispred vas već se redovito podsjećajte i na sve ono što ste već uspješno svladali. Ciljevi djeluju poticajno i usmjeravajuće samo ukoliko odražavaju naše unutarnje potrebe, vijednosti i uvjerenja. Naše želje ili životne okolnosti se mijenjaju te nam neki ciljevi mogu postati nebitni zato treba znati i prepoznati trenutak kada ih treba mijenjati ili potpuno ukloniti iz svog "životnog plana". Za osjećaj uspjeha jednako je važno znati kada ustrajati u nečemu, a kada odustati.

3. (S)krojite uspjeh po svojoj mjeri

Jednom kad ste spoznali kakav život želite voditi i čime se želite baviti morate uložiti određeni trud kako biste to i ostvarili. Trudite se zbog sebe samih, a ne zbog tuđeg odobravanja ili divljenja jer to je jedini siguran način da budete uspješni i zadovoljni kako postignutim rezultatima tako i samim procesom. Pokušavati ostvariti tuđa očekivanja ili ponoviti nečiji uspjeh povećava rizik od neuspjeha. Također, većina ljudi koji se smatraju neuspješnima u životu govore o mjerilima i očekivanjima koja su pred njih postavili drugi, a oni su ih prvo pokušavali ispuniti a potom su po njima i vrednovali svoj uspjeh. Na temelju svoje svrhe i vrijednosti do kojih je vama stalo, preuzmite odgovornost za svoj uspjeh tako što ćete sami definirati i mjerila po kojima ćete znati da ste ga ostvarili. Kao što je važno ne dozvoliti drugima da nam "kroje sudbinu" tako je ključno i usmjeriti se na postizanje vlastitih rezultata i napretka, a ne na natjecanje s drugima. Ono u čemu nam drugi ljudi mogu biti od velike koristi jest kao izvor povratne informacije o tome kako napredujemo te konkretna i moralna potpora u ostvarenju naših ciljeva dijeleći s nama svoje znanje, ideje, vrijeme ili nas povezujući s pojedincima iz svoje socijalne mreže koji nam također mogu pomoći s nekim svojim resursima. Objektivna i dobronamjerna povratna informacija iz okoline o tome kako nam ide omogućava nam da što objektivnije sagledamo svoje sposobnosti, znanja i vještine te napredak u onome što radimo, a to je preduvjet za realnu procjenu sebe i izgradnju samopouzdanja utemeljenog na stvarnim postignućima. Ljudi koji su u stanju sebe realno vrednovati i na tome graditi svoje samopouzdanje osjećaju 30% višu razinu zadovoljstva vlastitim životom od onih koji to ne uspijevaju.

4. Ostanite motivirani

Kao što nas osnovne fiziološke potrebe za hranom i snom kontinuirano motiviraju da redovito jedemo i spavamo tako nas i složenije psihološke potrebe potiču na raznolika ponašanja i aktivnosti tijekom života. Potreba za moći i statusom poticat će nas, primjerice, da težimo hijerarhijskom napredovanju ili obnašanju nekih društveno važnih funkcija. Potreba za sigurnošću da radimo dobro plaćen uredski posao, a potreba za uzbuđenjima da se bavimo nekim ekstremnim sportom ili rizičnim zanimanjem. Zadovoljenje potreba nužnih za preživljavanje otvara prostor za potrebe višeg reda odnosno dok su ove prve na bilo koji način ugrožene ove druge su sporedne. No, u većini slučajeva ponašanje pojedinca proizlazi iz kombinacije potreba različite razine i intenziteta koja usmjerava našu motivaciju. Dugogodišnja istraživanja motivacije na radnom mjestu otkrila su da ona može značajno varirati odnosno da, ovisno o našem pristupu poslu tijekom radnog vijeka, možemo smanjiti ili povećati svoju motivaciju i do 58%. Bit ćemo najmotiviraniji ako se bavimo aktivnostima koje nas zanimaju, a kad smo takvi više se trudimo i postižemo (naj)bolje rezultate. Otud i važnost otkrivanja svoje svrhe i prepoznavanja svojih interesa jer kad se bavimo njima onda smo motivirani iznutra, a tzv. intrinzična motivacija je najučinkovitija i što se tiče postignutih rezultata i što se tiče unutarnjeg zadovoljstva. Poticajan učinak će na nas imati već spomenuto postavljanje konkretnih ciljeva i njihovih željenih ishoda kao i stalno podsjećanje na prethodne uspjehe i postignuća koja smo ostvarili. Pozitivno će na nas djelovati i ako pronađemo uzore u koje se možemo ugledati no pod uvjetom da se radi o osobi ili više njih koje su postigle nešto istovjetno ili slično onome čemu i sami težimo te što nam je objektivno dostižno. Ukoliko kao uzor izaberemo osobe koje nemaju s nama i našim ciljevima dodirnih točaka, ma koliko one bile uspješne, uspoređivanje s njima neće imati nikakvog učinka na našu motivaciju. Štoviše, može biti kontraproduktivno.

5. Budite odvažni i učite iz vlastitih grešaka (ali ih ne ponavljajte)

Istraživanja su otkrila da iznimno visok postotak ljudi znatno češće žali za stvarima koje nisu niti pokušali napraviti a htjeli su, nego za onima koje jesu ali su u njima bili neuspješni. Iz toga proizlazi da je veći neuspjeh niti ne pokušati nešto ostvariti nego pokušati i ne uspjeti. Iskoristite prilike koje vam se pružaju u životu i budite otvoreni za promjene. Još bolje, budite sami inicijatori promjena koje želite u svom životu umjesto da čekate da vam se dogode. Ako prihvatite nesigurnost i da je sve promjenjivo i na to dodate vjeru u sebe odnosno da će za vas uvijek postojati izbor bez obzira na okolnosti u kojima se zateknete lakše ćete se suočavati sa svime što će vam život donositi. Ići ususret promjenama, isprobavati nove stvari nužno sa sobom nosi i rizik od pogreški, no ako ih shvatimo kao samo još jednu metodu učenja i kretanja naprijed povećavamo vjerojatnost za svoj uspjeh.

6. Živite uravnoteženo

Zamislite život kao portfelj dionica različite vrste i vrijednosti. Svatko od nas, kao svoj osobni broker, treba spoznati koju ćemo kombinaciju ulaganja smatrati sigurnom, a opet dovoljno unosnom u različitim razdobljima života. Nerijetko se dogodi da jedna sfera života dugoročno prevlada drugu što u konačnici rezultira nezadovoljstvom i osjećajem da smo u cjelini podbacili. Istraživanja na osobama treće životne dobi, onima s teškim oboljenjima ili na samrti na temu životnih prioriteta pokazala su da ljudi koji su dali prednost poslu naspram obitelji uglavnom žale za time što nisu pronašli ravnotežu u vremenu i posvećenosti poslu u odnosu na svoje bližnje. S druge strane, istraživanja na radno aktivnim pojedincima utvrdila su da osobe koje su se profesionalno ostvarile na radnom mjestu iskazuju veću posvećenost privatnom životu i kvalitetnije provode slobodno vrijeme. Naravno, ovo vrijedi u slučaju kada su posao i privatni život u ravnoteži, a ne kada su poslovni uspjesi ostvareni po cijenu privatnog života.

7. Ne "trčite" za novcem

Novac je važan izvor materijalne sigurnosti i boljeg životnog standarda, a danas i jedan od nametnutih mjerila uspjeha stoga smo motivirani imati ga što više. Međutim, u situaciji kad zarađujemo dovoljno da nam egzistencija nije ugrožena novac prestaje biti značajnim čimbenikom sreće i poticajem na djelovanje. Istraživanja u kojima je visina dohotka uspoređena sa stilom života i zadovoljstvom životom pokazuju da povećanje plaće (ako osoba ima neophodno za život) ne utječe na veći angažman na poslu niti na opću razinu zadovoljstva životom. Dodatni efekt novca se očituje u većem osjećaju samostalnosti odnosno neovisnosti o drugima. Što imamo više novca smanjuje se naša potreba da se oslanjamo na druge ljude i održavamo svoju društvenu mrežu. Možemo upasti u klopku da "novcem možemo kupiti sve" no on nam ne može nadomjestiti međuljudske odnose i bliskost s drugima. Ako nam novac nije prioritet sam po sebi već rezultat naše predanosti poslu kojeg volimo onda ćemo se osjećati uspješnima ne zbog novca kojeg zarađujemo nego zbog uživanja u onome što radimo i življenju svoje svrhe. Slično o uspjehu promišlja Viktor Frankl, psihijatar i utemeljitelj logoterapije te čovjek koji je preživio holokaust:

Neka vam nikada uspjeh ne bude cilj - što ćete više prema njemu stremiti to ćete ga lakše promašiti. Naime za uspjehom se kao ni za srećom, ne smije težiti; on mora proizaći, a proizlazi samo kao slučajna posljedica osobne posvećenosti cilju koji nadilazi samog čovjeka ili kao nuspojava predanosti drugoj osobi. Sreća se mora dogoditi, a isto vrijedi za uspjeh: morate mu dopustiti da se dogodi i to tako da vam ne bude stalo do njega. Želim da slušate ono što vam nalaže savjest i da to ostvarujete što bolje možete. A onda ćete vidjeti da će dugoročno gledano - kažem dugoročno gledano! - uspjeh uslijediti baš zato što ste zaboravili na njega.