Joanne Ramos: Farma

2022-10-24

Filipinka s američkom adresom Joanne Ramos napisala je roman "Farma" (Vorto palabra, 2020.) koji se brzo čita, ali nas potom još dugo ostavlja s pitanjima koja ne podliježu jednostavnim odgovorima. Sama spisateljica u pogovoru navodi da se radi o fikciji koja je također i na mnogo načina istinita jer je nadahnuta životnim pričama ljudi koje poznaje. Svoje filipinsko naslijeđe i iskustvo života u SAD-u spretno koristi za stvaranje vjerodostojnog konteksta u koji smješta svoje likove. Iako je okosnica radnje život mlade filipinske imigrantice Jane koja se u želji za boljim životom doselila u New York, karakteri i sudbine ostalih likova dojmljivo nadopunjuju širu sliku koju J. Ramos kreira oko teme surogat majčinstva. U specijaliziranoj ustanovi "Zlatni hrastovi" borave mlade žene koje su u statusu tzv. nositeljica, a ustvari su surogat majke za bogate klijente i one mjesto u kojem borave za vrijeme trudnoće nazivaju Farmom.

Većina klijenata i protiv svoje volje osjeća da nositeljica koju odaberu nije samo spremište za njihovu buduću bebu, nego simbol uzvišenih očekivanja prema biću koje će biti usađeno u nju. Zato su naklonjeni, i rado plaćaju prvoklasnu cijenu, nositeljicama koje smatraju lijepima ili misle da se "lijepo izražavaju" ili da su "ljubazne" ili "mudre" ili čak - obrazovane. Ovo posljednje je iznenadilo čak i Mae - neki klijenti voljni su platiti goleme premije za maternice koje su diplomirale na Princetonu ili Stanfordu ili na Sveučilištu Virginia, kao da će njihovi fetusi, uz glukozu i proteine i kisik i vitamine, upijati i vrtoglavo visoke rezultate SAT ispita nositeljičina skupog obrazovanja. Ali doista je tako: Mae svake godine usluži nekolicinu klijenata koji se zadovoljavaju jedino nositeljicom s diplomom vrhunskog koledža.

Razvoj medicine u području reproduktivnog zdravlja stvorio je mogućnosti nadilaženja ograničenja s kojima se susreću parovi koji žele, ali iz određenih razloga ne mogu imati djecu prirodnim putem. U novije vrijeme sve je više i samaca koji žele biti roditelji. Međutim, s napretkom u nekom području ljudskog života u pravilu dolaze i etičke dvojbe, a one su posebno izražene upravo kada njihovom primjenom dolazimo u poziciju da upravljamo životom i smrću. Iako bi bilo sasvim dovoljno da je otvorila samo temu surogat majčinstva, J. Ramos odabirom teme svog romana gotovo da nije mogla zaobići i pitanje slobodnog tržišta na kojem potražnja diktira ponudu i sve može postati robom, odnosno sve ima svoju cijenu, a time i problem siromaštva i klasnih razlika u društvu.

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

Reagan razmišlja o fetusu u sebi, udebljan je organskom hranom, ojačan prilagođenim vitaminima, a kad se uzme u obzir popis onoga što sluša na UteroSoundzu, vjerojatno već do sada govori tri jezika. I muško je. I bogat je. Kako ne bi jednog dana zavladao svijetom?

Iz zabave, Reagan počne tipkati prijedlog za posebno izdanje časopisa BusinessWorld, 30 najvećih fetalnih zvjerki mlađih od 30 tjedana! Bilo bi duplerica s ultrazvuka, fetusovih mjera i izvještaja o fetalnoj prehrani i hobijima. Opisi maternica koje nastanjuju Fetalni Lideri u skladu s popisima luksuznih nekretnina. Dok tipka, Reagan osjeća pomicanje. Je li to on? Je li i on uzbuđen? Bubnja svojim jedva postojećim prstićima po zidu njezina uterusa u iščekivanju? Spreman da skoči.

Spisateljica kroz likove dočarava različite motivacije zbog kojih se žena može odlučiti biti surogat majka. Većina njih, poput Jane i Lise, su primarno na Farmi zbog novca koji vide kao premosnicu u neki novi i bolji život u budućnosti dok je Reaganin motiv, uz novac, i učiniti dobro djelo. U ovom slučaju to je omogućiti iskustvo roditeljstva nekome tko to ne može ostvariti na uobičajen način. Za nju je taj aspekt pomaganja i plemenitosti važan jer njenom životu daje dodatnu svrhu. Međutim, ostaje otvoreno važno pitanje gdje je granica između iskorištavanja medicinskih dosega u humane svrhe očuvanja zdravlja te unaprjeđenja kvalitete i produljenja života naspram čiste objesti. J. Ramos nas suočava sa činjenicom da živimo u svijetu u kojem je novac zauzeo apsolutni primat u našim životima i doveo do preslagivanja prioriteta, iz nužde ili po slobodnoj volji, zbog čega je vanjski izgled postao važniji od zdravlja, karijera ispred obitelji, a lov na status pomeo suosjećanje. Ipak, ništa nije crno niti bijelo pa tako i sam kraj romana ostaje otvoren za različite nijanse sive, ovisno o očekivanjima i uvjerenjima čitatelja.