Konstruktivna paranoja donosi uspjeh

Foto: Pexels
Foto: Pexels

Kada je Microsoft 1986. godine odlučio izaći na burzu njegovi čelnici su se sastali s odvjetnicima i posrednicima u osiguranju kako bi uredili prospekt za početnu javnu ponudu dionica. Osiguravatelji i odvjetnici nerijetko naviknuti na iznimno optimistične poduzetnike s druge strane pregovaračkog stola dobro su se informirali o potencijalnim rizicima koje bi ulagači trebali razmotriti. Bili su ih spremni detaljno opisati, obrazložiti i nepokolebljivo braniti pred Microsoftovim vodstvom. Međutim, umjesto skupine entuzijasta s ružičastim naočalama uvjerenih u apsolutnu neodoljivost njihove tvrtke potencijalnim ulagačima, pred njima se pojavio tadašnji potpredsjednik tvrtke Steve Ballmer, poznat i kao dr. Zla kob (engl. Dr. Doom). Ovaj bliski suradnik osnivača Microsofta Billa Gatesa s vremenom je, upravo pod njegovim mentorstvom, postao nešto poput "povjerenika za brigu" i bio zadužen za promišljanje najcrnjih scenarija koji mogu zadesiti poslovanje tvrtke i osujetiti njen uspjeh. Tako je i te 1986. na sastanku s odvjetnicima i osiguravateljima Ballmer bio glasnik "loših vijesti". Prisutnima je predstavio sve moguće rizike kojih se dosjetio te im opisao scenarije koji su obuhvatili zbivanja od smrti, napada, nesreća do opće katastrofe te svoje sugovornike ostavio zatečenima jer je upravo odigrao ono što je trebala biti njihova uloga na tom sastanku i utučenima pod utjecajem crnih predviđanja s kojima ih je suočio. Gates i Ballmer primjer su uspješnih poduzetnika koji pate od tzv. konstruktivne paranoje (engl. productive paranoia). Posjeduju stalan strah da bi okolnosti u bilo kojem trenutku mogle postati nepovoljne za poslovanje te se kontinuirano propitkuju i analiziraju što napraviti ako se nešto takvoga i dogodi. Kreiraju planove A, B, C ... pa i do Z, ako treba, da se izbjegnu ili neutraliziraju potencijalni rizici. Paranoja koju razvijaju ih ne paralizira u funkcioniranju već ih čini svjesnima njihove poslovne "ranjivosti" i spremnima da se zaštite ako će biti potrebno. Poznata je Gatesova izjava da strah treba biti skriveni vodič u donošenju poslovnih odluka, a on sam je svakodnevno promišljao o neuspjehu i unatoč tome ili, možda, upravo zahvaljujući tome bio iznimno uspješan.

Trajno stanje pripravnosti

Koncept konstruktivne paranoje skovali su James C. Collins i Morten T. Hansen, autori knjige Great by Choice, objavljene 2011. godine, a čiji je sadržaj proizašao iz devetogodišnjeg istraživanja zašto neke tvrtke uspješno održavaju poslovanje pa čak i napreduju u vrlo nesigurnim i kaotičnim okolnostima dok drugima to ne polazi za rukom. Suprotno uvriježenom mišljenju da je u biznisu važno gajiti pozitivan stav, biti optimističan i neustrašiv Collins i Hansen otkrivaju da najbolji lideri nisu oni s izraženom vizijom, kreativniji i spremni više riskirati već oni koji posjeduju više discipline, umjerenu količinu paranoje te neprekidno istražuju i pažljivo motre što se događa u njihovoj tvrtki i izvan nje. Poput Billa Gatesa, oni znaju neutralizirati onaj paralizirajući efekt straha koji osjećaju te ga koristiti kao motivaciju koja ih neprestano drži u stanju budnosti i predostrožnosti u "dobrim" jednako kao i u "lošim" vremenima poslovanja tvrtke. Upravo u tome i jest tajna pozitivne povezanosti konstruktivne paranoje i uspješnosti tvrtki kojima upravljaju takvi pojedinci. Osim Microsofta, tvrtke poput Starbucksa, Applea, Intela, Nintenda i Netflixa također su vodili ili još uvijek vode lideri koje karakterizira konstruktivna paranoičnost. Upravo je američki pružatelj medijskih usluga na zahtjev Netflix, danas prisutan u gotovo svim zemljama svijeta sa preko 148 milijuna pretplatnika, izrastao u to što jest jer je njegov osnivač te još i danas čelni čovjek Reed Hastings smatrao da njihova početna djelatnost - prodaja i najam DVD-ova - nema budućnosti na duge staze.

Foto: Pexels
Foto: Pexels

I najbolji mogu bolje

Kontrolirani strah koji je u osnovi konstruktivne paranoje potiče poduzetnike da na specifičan način promišljaju o poslovanju svojih tvrtki i u skladu s njim djeluju, a kako bi spremni dočekali i preživjeli eventualnu stvarnu pojavu "crnih scenarija" za koje pretpostavljaju da bi ih mogli zadesiti. Ključna načela kojih se pridržavaju "paranoične" tvrtke su sljedeća:

1. Uvijek ima prostora za napredak

Andrew Grove, američki biznismen, autor i svojevremeno prvi čovjek Intela poznat je po izjavi da uspjeh dovodi do samozadovoljstva, a ono pak do neuspjeha zbog čega preživljavaju samo paranoični. Stoga je važno u "dobrim" razdobljima ne uljuljati se već kontinuirano unaprjeđivati poslovanje. S jedne strane, kad je tvrtka u pozitivnoj fazi poželjno je to iskoristiti za analizu njenih unutarnjih snaga i slabosti kao i vanjskih prilika i prijetnji i te informacije redovito ažurirati. Na temelju njih je moguće preciznije planirati buduće poslovne poteze. Nadalje, ako uspješni žele to i ostati moraju stalno generirati nove ideje i samoinicijativno pomicati vlastite granice, a ne čekati krizu da budu kreativni i proaktivni. Na taj način se sprječava stagnacija odnosno potencijalni neuspjeh u budućnosti. Dakle, u "dobrim" vremenima se dodatno osnažujemo kako bi spremniji dočekali "loša" jer poslovanje se ne odvija linearno već ciklički. Tvrtke ne egzistiraju izolirano od svoje okoline, a u njoj ima puno čimbenika koji mogu utjecati na njihove poslovne rezultate (tržište, konkurencija, zakonodavstvo, državne institucije, lokalna zajednica, itd.). "Paranoični" o svemu tome brinu kad su na vrhu kako bi tamo i ostali.

2. Konkurencija se nikad ne ispušta iz vida

Čak i kad su tržišni lideri i najbolje u svojoj djelatnosti "paranoične" tvrtke pomno prate i analiziraju aktivnosti konkurencije. Kao što pažljivo promišljaju o svojim budućim poslovnim potezima tako pokušavaju predvidjeti i korake koje će poduzeti konkurenti.

3. Resursima se raspolaže racionalno

"Paranoične" tvrtke se ne razbacuju svojim resursima čak ni kad si to mogu priuštiti. Bez obzira radi li se o ljudima, novcu, nekretninama ili vremenu. One unaprijed planiraju kako će funkcionirati ako nastupi recesija te kontroliraju svoje troškove i kad im prihodi vrtoglavo rastu. Također, svjesne su važnosti vremena i održavanja optimalnog ritma poslovanja u smislu da si ne dopuštaju razvoj organizacijske kulture koja će podržavati stav "bit će kad bude" u izvršenju svakodnevnih zadataka. I kad imaju primat na tržištu i stabilno posluju svejedno zadržavaju fokus na klijentima jer imaju na umu da je jednako važno, ako ne i važnije, zadržati (zadovoljnima) postojeće jednako kao i pridobivati nove.


Izvorno objavljeno: Časopis Poduzetnik (tiskano izdanje, br. 158, ožujak 2020.) 

Poduzetnik.biz (05.04.2020.)

https://poduzetnik.biz/produktivnost/konstruktivna-paranoja-donosi-uspjeh/